Odaberite odgovarajuću vrstu živice za Vaš vrt i okućnicu

Grmlje i živica odlični su odabir za zaštitu privatnosti našeg životnog prostora. Istovremeno, oni su vizualno najljepša ograda, koja vrtu i okućnici pruža urednost i strukturu.

PREGLED: VRSTE ŽIVICE

  • Živica ima poseban uzgojni oblik, tj. mnoštvo biljaka koje rastu usko jedna uz drugu i grade pravu gustu, gotovo neprozirnu živu ogradu
  • Postoje razne vrste živice ovisno o vašim potrebama i mjestu gdje će se zasaditi
  • Vazda zelena živica zeleni se cijelu godinu, iako i zimzelene i poluzimzelene živice također mogu biti dobar odabir
  • Živa ograda raste dovoljno gusto i visoko da vam osigura privatnost od pogleda prolaznika, naglašavajući vizualni doživljaj okućnice
  • Brzorastuća živica naraste do više od pola metra godišnje i stoga je najpovoljniji izbor za brze rezultate
  • Živice od medonosnog bilja predstavljaju siguran izvror hrane za pčele i dobre insekte.

Koje su biljke prikladne za zaštitu od slučajnih pogleda ovisi o njihovom rastu. Što brže i gušće rastu, to su prikladnije. Takve živice su tuja ili živice od graba, kao i lažni čempresi ili živica od lisuna,ukoliko želite uvijek zelenu i gustu živicu koja brzo raste.

Vazda zelena živica ima zeleno lišće tijekom cijele godine, uključujući i zimu. Takve su lovor višnje (Prunus laurocerasus), tisa (Taxus), drvo života ili tuja (Thuja) i čempres (Chamaecyparis). Postoje i druge vrste živica koje se zimzelene ili poluzimzelene. To su živica od lisuna, grmovi poput rhododendrona (Rhododendron) ili tatarski orlovi nokti (Lonicera tatarica). Ona raste uspravno i prikladna je za uzgoj kao živa ograda.

Možete birati drvo života ili tuju (Thuja), obični grab (Carpinus betulus), Lawsonov pačempres (Chamaecyparis lawsoniana, lovor višnju (Prunus laurocerasus) i lisunac ili kalinu (Ligustrum vulgare). Ove živice narastu između 30 i 70 centimetara godišnje i mogu relativno brzo osigurati prirodnu zaštitu privatnosti vaše okućnice.

To su lovor višnja, lisunac ili tuja. Ako se odlučite za vazda zelenu živicu, brzo ćete imati prirodnu živu ogradu koja zahtijeva malo održavanja.

To su lisunac ili kalina (Ligustrum vulgare) vatreni trn (Pyracantha coccinea), grm žutike (Berberis vulgaris), javor klen (Acer campestre), svib (Cornus sanguinea), glog (Crataegus) i juniper (Juniperus).

U pravilu, živice koje rastu kao pojedinačni cvjetajući grmovi i živice koje prirodno služe kao zaštita za ptice nije potrebno orezivati. Međutim, ove vrste živica zahtijevaju relativno veliku količinu prostora jer rastu ekspanzivnije. Stoga preporučamo sadnju takve živice u dva reda.

PAZITE NA OTROVNE VRSTE ŽIVICA

Postoje grmovi i živice koji su doista otrovni. Budući da je sjeme u jarkocrvenim bobicama tise posebno otrovno, tisa nije prikladna za domaćinstva koja imaju malu djecu ili kućne ljubimce. Odrezane izbojke tuje, lovor višnje i čempresa preporuča se dodirivati samo rukavicama. Određeni oprez potreban je i kod lisuna i šimšira. Stoga, prilikom oblikovanja i održavanja živice, pazite da nosite odgovarajuću zaštitnu opremu, prije svega radne zaštitne rukavice.

RAZNOLIKOST VRSTA ŽIVICE JE VELIKA

Kada govorimo o živici ne mislimo na određnu vrstu biljke po svojoj nomenklaturi, već na način sadnje, pri kojem stabla slažemo u jedan ili više redova. Izraz "živica" nije botanički pojam, već pojam koji dolazi iz oblasti (područja) uređenja krajolika i koristi se i kao kolokvijalizam.

Dakle, živica je način na koji sadimo i njegujemo zasađene stabiljke. Živicu možemo definirati kao biljke koje stoje zajedno, a koja se može sastojati i od grmlja i od stabala. Mnoge biljke stoga mogu pripadati vrstama živice i upravo to čini ovu temu tako raznolikom.

Koja živica odgovara vašem vrtu? Pravi odgovor ovisi o veličini vrta i vašim zahtjevima. Ovaj pregled će vam pomoći kako odabrati pravu živicu.

PREDNOSTI ŽIVICA

Živice su izvrsna zamjena za ogradu jer vizualno strukturiraju i oblikuju vrt i okućnicu. Živica je također praktično rješenje za zaštitu vrta i okućnice izvana, tj. od znatiželjih pogleda prolaznika. Ljepše od jednostavne ograde, odgovarajuće vrste živica svojim gustim rastom također nude dobru zaštitu privatnosti vašeg posjeda.

OREZIVANJE I NJEGA ŽIVICE

Kako bi stablo ili grm postalo zelena i zdrava živica potrebna im je odgovarajuća njega. Kako pravilno orezati živicu i kada je pravo vrijeme za orezivanje, možete pronaći u našem vodiču

REZANJE ŽIVICE

Zeleni se cijele godine

Kada govorimo o vazda zelenoj živici, govorimo o grmovima i stabiljkama koje se zelene i listaju tijekom cijele godine. Ovisno o okolišu i vremenskim uvjetima vašeg podneblja, mogu se uzeti u obzir zimzelene i poluzimzelene vrste živice. U tabeli ispod naglasak je na vašim zahtjevima kod odabira živice. Treba li živica pružati isključivo vizualnu zaštitu tijekom cijele godine ili su moguće kraće faze bez lišća? Kada znate odgovor na ovo pitanje, odluka se donosi prema usporedbi prednosti jedne živice u odnosu na drugu vrstu u jednoj kategoriji.

RAZLIKE IZMEĐU ZIMZELENIH, POLUZIMZELENIH I VAZDA ZELENIH VRSTA ŽIVE OGRADE

U sljedećoj tablici za vas smo sastavili opis različitih vrsta živica, kao i nazive biljaka, odnosno stabala:

VRSTA ŽIVICE OPIS SADNJA
zimzelene Zelene se tijekom cijele zime, a lišće obično opada u proljeće Japanska malolisna kalina (Ligustrum ovalifolium)
Rododendron - divlje vrste
Zimzeleni grmovi poput kozja krv (Lonicera)
poluzimzelene Lišće opada kada je zima vrlo oštra i ima mraza Lisunac ili kalina (Liguster vulgare)
Berberis ili žutika (Berberis vulgaris)
vazda zelene One su uvijek zelene i obnavljaju lišće tijekom cijele godine Lovor višnja (Prunus laurocerasus)
Tisa (Taxus)
Drvo života ili tuja (Thuja)
Lawsonov pačempres (Chamaecyparis

PREDNOSTI I KORISTI VAZDA ZELENIH ŽIVICA

Pod vazda zelenom živicom obično su kategorizirani otporni grmovi koji se jednostavno njeguju. Na primjer, tuja ili drvo života (Thuja) treba samo dva orezivanja godišnje. Brzo rastuća i do mogućih 4 metra visine, tuja za kratko vrijeme može postići veličanstven oblik. I ostale vazda zelene živice zahtijevaju malo, gotovo nikakvo održavanje.

ZELENA OGRADA KAO ZAŠTITA PRIVATNOSTI POSJEDA

Zbog svog gustog rasta, živice nude prirodan i lijep zeleni štit od očiju prolaznika. Vazda zelena vrsta živice posebno je prikladna, jer ima zeleno lišće tijekom cijele godine.

Posebna vrsta je bukova živica koja se sastoji od stabiljki bukve. One zadržavaju svoje smeđe lišće tijekom cijele zime, a zahvaljujući svom gustom rastu također su odličan štit privatnosti posjeda.

U pravilu, sve gusto rastuće vrste živica prikladne su za zaštitu privatnosti posjeda. Ukoliko kod odabira žive ograde idete dalje sa svojim zahtjevima, onda su živice s trnjem i gustim rastom dobar odabir. Time se osigurava ne samo privatnost, već i prirodna fizička zaštita posjeda. Glog, ognjeni trn ili žutika izvrsna su zamjena za pravu ogradu na vašem posjedu.

BRZO RASTEĆE ŽIVICE: JAMČE PRIVATNOST U TRENUTKU

Neke vrste živica rastu posebno brzo i pravi su izbor za sve koji žele gustu zelenu ogradu u kratkom vremenu. U brzorastuće vrste živice spadaju:

BILJKA OPIS
Drvo života ili tuja (Thuja) Ovo je klasika među četinjačama i vrstama živice. Raste brzo i gusto, i cjenovno je vrlo prihvatljiva
Lovor višnja (Prunus laurocerasus) Uvijek zeleno lišće pruža izvrstan zeleni štit od pogleda. Sorta Caucasica može narasti i do 40 centimetara godišnje.
Čempres (Cupressocyparis leylandii) Sa stopom rasta od 70 centimetara godišnje, Leyland čempres je odličan odabir.
Grab (Carpinus betulus) Ovo je listopadna vrsta živice koja raste brzo i gusto.
Lisunac ili kalina (Ligustrum vulgare) Ovo je neosjetljiva živica, laka za održavanje. Uglavnom listopadna vrsta koja raste i do 40 centimetara godišnje.

Još jedna prednost brzorastućih živica je cijena. Rasadnicima je potrebno relativno malo vremena kod uzgoja ovih vrsta i time je njihova cijena povoljnija u odnosu na druge vrste. Međutim, brzina rasta određene vrste živice u konačnici u potpunosti ovisi o uvjetima podneblja (voda, hranjive tvari, struktura tla, klima).

Ako živica na početku brzo raste, nastavit će tako rasti tijekom cijelog svog vijeka. Stoga je potrebno češće planirati rezidbu. Možemo li to smatrati nedostatkom? Ne nužno, ali to je činjenica koju treba uzeti u obzir pri kupnji.

Živice od medosnosnog bilja: hrana za prirodu

Razmišljate li u skladu s prirodom? Želite li vrijednim pčelama osigurati siguran i pouzdan izvor peludi, tada se odlučite se za vrstu živice od medonosnog bilja. Živice pogodne za pčele obično rastu slobodno bez održavanja ili zahtijevaju umjereno orezivanje po potrebi.

Azaleja je jedna od medonosnih vrsta živice koju pčele vole, raste nisko i možda nije prikladna kao zaštitna živa ograda. Rododendron je također klasična vrsta živice, zahtjevna je u pogledu karakteristika tla koju ova vrsta živice podnosi, ali je vrlo pogodan za sadnju na sjenovitim mjestima. Još jedna vrsta medonosnih živica je žutika, koja nudi puno peludi i nektara. Pravi pčelinji raj, samo da nema toliko trnja.

NE TRAŽITE IDEALNU VRSTU ŽIVICE, TRAŽITE ODGOVARAJUĆU

Kod toliko raznovrsnih živica, teško je odabrati odgovarajuću. Odgovarajuća živica je ona koja obogaćuje vrt i istovremeno ispunjava njegovu svrhu. Jamči privatnost posjeda, tj. štiti od pogleda, izvor je hrane za kukce ili brzo raste: svaka vrsta živice ima svoje prednosti. Želite saznati više o živici? U našim vodičima za njegu živice pronaći ćete mnoge druge bitne teme vezane uz različite vrste živica.

RAZLIČITE VRSTE ŽIVICE: GALERIJA SLIKA I TABELARNI PREGLED

Pogledajte našu galeriju slika i otkrijte 14 vrsta živice za vaš vrt. U tabeli ispod galerije pronaći ćete daljnje informacije o svakoj prikazanoj vrsti.

BILJKA VRSTA ŽIVICE OTPORNA NA MRAZ ODRŽAVANJE GODIŠNJI RAST (CM) MAKS. VISINA POZICIJA
Lovor višnja (Prunus laurocerasus) vazda zelena odličan štiti privatnosti brzorastuća (sorta Caucasica) da oblikovanje nakon cvatnje 20-50 cm 200-350 cm osunčana i u polusjeni
Drvo života – tuja (Thuja) vazda zelena
odličan štiti privatnosti
brzorastuća
da potrebna dva podrezivanja godišnje 20-45 cm 400 cm osunčana i u polusjeni
Tisa (Taxus) vazda zelena
odličan štiti privatnosti
da preferiraju vlažna tla 15-20 cm 200-1000 cm osunčana i u sjeni
Čempresi
Leylandi (Cupressus × leylandii)
Pačempres (Chamaecyparis)
vazda zelena
odličan štiti privatnosti
brzorastuća
da jednostavni za održavanje 20-60 cm 300 cm osunčana i u polusjeni
Lisunac ili kalina (Liguster vulgare) brzorastuća
poluzimzelena
odn. zimzelena
da vole vapnasta tla, inače vrlo jednostavni za održavanje 30-40 cm 200-300 cm osunčana ili u sjeni
Rhododendron zimzelena da traži dosta vode u vrijeme cvatnje 10 cm 100-200 cm polusjena ili sjena
Kozja krv (Lonicera) zimzelena
brzorastuća
korisna za insekte
da zalijavati samo u ljetnom period (vrućinama) 30-50 cm 400 cm osunčana i u polusjeni
Berberis ili žutika (Berberis vulgaris) poluzimzelena dobar štit privatnosti
korisna za insekte
da mladice trebaju više vode 40-50 cm 100-300 cm osunčana i u polusjeni
Glog listopadna
dobar štit privatnosti
korisna za insekte
da mladice trebaju više vode 20-25 cm 200-500 cm osunčana ili u sjeni
Pirakant zimzelena
odličan štiti od pogleda
da jednostavna njega 20-50 cm 200-600 cm osunčana ili u polusjeni
Obični grab listopadni,
brzorastajući
da zalijevati u vrijeme rasta 30-35 cm 300-400 cm osunčana ili u sjeni
Azaleja listopadna
korisna za insekte
po potrebi zaštiti jednostavna njega ca. 3 cm 30-35 cm osunčana ili u polusjeni
Astilba listopadna da cvjeta ukoliko se ne reže nisko 20-50 cm 200-300 cm osunčana ili u polusjeni
Obična bukva listopadna da stare živice podmlađuju se u februaru/veljači ca. 30 cm do 10 m osunčana ili u polusjeni