Izrada povrtnjaka
Uzgoj svježeg povrća u vlastitom vrtu san je mnogih koji imaju komadić zemlje. U ovom vodiču pokazat ćemo vam kako sami možete urediti i zasaditi svoj povrtnjak.
Pregled: Kako napraviti povrtnjak
- Ako planirate urediti povrtnjak, odaberite sunčano i od vjetra zaštićeno mjesto u vrtu
- Idealna veličina gredice za jednostavno održavanje i obradu je otprilike 1,20 metara širine i 4 metra dužine.
- Povrtnjak možete postaviti i na bivšoj travnatoj površini, kao i na zapuštenom dijelu vrta.
- Ovisno o strukturi i kvaliteti tla, preporučuje se poboljšati zemlju dodavanjem komposta.
- Kod odabira povrća za sadnju, obratite pažnju na dobre susjede – neka se biljke međusobno dobro slažu i potiču rast jedna drugoj.
Povrtnjak možete posaditi u jesen ili na proljeće. Važno je da vrijeme nije previše vruće i da nema opasnosti od mraza. Preporučujemo da povrtnjak uredite na proljeće, kako bi tokom jeseni i često blagih zima gredica ostala uredna i ne bi zarasla u korov.
Veličinu povrtnjaka nije lako univerzalno odrediti. Kako biste povrtnjak mogli optimalno održavati, preporučujemo širinu do najviše 1,20 metara i maksimalnu dužinu od četiri metra. Ako imate više prostora na raspolaganju, jednostavno uredite više manjih povrtnjaka.
Prava zemlja za većinu povrća treba biti duboka, rastresita i hranjiva, bez kamenja i korova. Ovisno o sastavu tla, trebate pripremiti tlo dodajući kompost ili prirodno gnojivo prije sjetve ili sadnje povrća. Analiza tla pomoći će vam da saznate koje su stvarne potrebe tla.
Kako pravilno urediti povrtnjak, pokazat će vam sljedeći koraci. Prvo odaberite lokaciju gredice i označite rubove. Zatim rastresite tlo i uklonite kamenje te korov s korijenjem. Ovisno o kvaliteti tla, sljedeći korak je obogatiti tlo humusom. Sada možete posijati povrće ili posaditi mlade biljke.
Povrtnjak treba gnojiti u jesen. Međutim, gnojenje se ne vrši običnim gnojivom, već idealno s pomoću biljaka za zeleno gnojenje, koje obogaćuju tlo važnim hranjivim tvarima. U jesen prosijajte, na primjer, vrste djeteline ili lupine koje će prezimiti. Te biljke možete u proljeće pokositi, usitniti i unijeti u tlo, a zatim ponovno posaditi povrće.
Povrtnjak možete gnojiti s biljkama za zeleno gnojenje. To uključuje, na primjer, vrste djeteline ili lupine. Ove biljke obogaćuju tlo važnim hranjivim tvarima, što omogućuje dobrom rastu povrća. Biljke za zeleno gnojenje najbolje je posaditi u jesen i ostaviti ih u gredici do sljedećeg proljeća. Ovaj način gnojenja također je idealan ako želite na neko vrijeme prestati s uzgojem povrća u tom povrtnjaku.
Postavljanje povrtnjaka: vlastiti urod iz vrta
Vlastiti povrtnjak pruža puno prostora i kreativne slobode za uzgoj povrća. Već na nekoliko kvadratnih metara mogu rasti mrkve, krumpiri i grašak. Tko dobro planira i sadi, može tokom cijele godine koristiti plodove vlastitog vrta u kuhinji. Uređenje vlastitog povrtnjaka nije teško, ali zahtijeva malo vremena i redovite njege. Prikupili smo sve što trebate znati kako biste posadili vlastiti povrtnjak i postigli dobar urod.
Planiranje i postavljanje povrtnjaka: Objašnjeno korak po korak
Već imate ideje i zamisli za svoj novi povrtnjak? Pokazat ćemo vam korak po korak kako pretvoriti neiskorištenu površinu ili komadić trave u povrtnjak.
Alati i materijali
- Metar
- Čekić
- Po potrebi drveni kolci
- Konop
- Lopata
- Grablje
- Motika
- Vrtne vile
- Olovka i papir
Odaberite mjesto za povrtnjak koje je što sunčanije i zaštićeno od vjetra. Za označavanje rubova gredica možete upotrijebiti špagu ili posuti vapno duž rubova. Pravokutan oblik najčešće najbolje funkcionira prilikom oblikovanja povrtnjaka. Idealna širina gredice je oko 1,20 metara – tako da lako možete dohvatiti sve biljke s obje strane. Dužina gredice ne bi trebala prelaziti četiri metra.
Imate li više prostora? Jednostavno napravite više gredica kako biste stvorili veći povrtnjak. Ako planirate više gredica, pobrinite se da između njih ostavite staze. Glavna staza širine oko 80 centimetara bit će dovoljno široka za prolazak kolica.
Nakon što ste označili područje svoje gredice, uklonite sav divlji rast i korov pomoću motike. Za temeljito i dugotrajno uklanjanje korova preporučujemo da pročitate naš vodič s korisnim savjetima. Ako želite pretvoriti bivši travnjak u gredicu, potrebno je iskopati travnjak i razrahliti tlo, idealno vilama za kopanje.
Ako je tlo jako zaraslo i zbijeno, preporučuje se temeljito prekopavanje. U tome vam može pomoći kombinirani alat, poput STIHL Freza za Kombi motor BF-KM. Glinena tla posebno imaju koristi od takvog postupka jer kopanjem poboljšavate prozračnost tla, olakšavate upijanje vode i poboljšavate opskrbu kisikom.
Ipak, imajte na umu da kopanje mijenja strukturu tla i može poremetiti život mikroorganizama. Stoga se preporučuje samo ako je tlo pretvrdo ili izrazito glinovito. Rezultat će biti rahlo, ali upijajuće tlo – idealno za uzgoj povrća. Ne zaboravite ukloniti kamenje koje bi moglo ometati rast korijena i korjenastog povrća.
Za obrubljivanje gredice možete upotrijebiti daske, drvene kolce ili kamenje. Rubovi pomažu zadržati tlo na mjestu i štite od nametnika. Pazite da gredica ne bude previsoka, jer bi se rubovi mogli brže isušivati.
Prilikom pripreme tla za povrtnjak, odmah nakon sadnje u njega umiješajte kompost ili prirodno gnojivo. Strugotine rogova su također dobre za opskrbu tla hranjivim tvarima. Koje poboljšanje tla vam je potrebno ovisi o prirodi i stanju vašeg tla. Dobro pripremljeno tlo kasnije će dati obilan urod u povrtnjaku.
Zatim drvenim grabljama zagladite tlo.
Povrtnjak je pripremljen i spreman za sadnju novih biljaka. Prije nego što krenete s radovima, preporučuje se izraditi plan sadnje na papiru. To će vam uvelike olakšati organizaciju i kasnije izvođenje sadnje.
Prilikom planiranja važno je uzeti u obzir koje se vrste povrća dobro slažu. Neke biljke prirodno odbijaju štetnike i ne natječu se za iste hranjive tvari, pa je njihova kombinacija u gredici korisna. U nastavku smo pripremili tablicu koja prikazuje koje se biljke dobro slažu i koje kombinacije su preporučene za sadnju u povrtnjaku.
Također, obratite pozornost na preporučeni razmak između biljaka. Te informacije najčešće se nalaze na pakiranjima sjemena ili sadnica.
Označite redove na gredici prema planu sadnje i potrebnom razmaku među biljkama. U tome vam može pomoći uzica koju rastegnete preko gredice kao vodilju. Grabljama izradite žljebove u koje ćete kasnije posijati sjeme ili posaditi mlade biljke. U specijaliziranim trgovinama možete pronaći i alate za označavanje redova koji omogućuju ravnomjerno i precizno raspoređivanje biljaka.
Za uzgoj povrća u vrtu imate dvije osnovne mogućnosti: možete ga posijati iz sjemena ili posaditi kao mlade biljke koje ste kupili ili sami uzgojili. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke.
Sjeme je u pravilu jeftinije i pruža veći izbor sorti, osobito ako tražite rijetke ili neobične vrste povrća. S druge strane, mlade biljke su otpornije, lakše za rukovanje i omogućuju raniju berbu, što može biti prednost za početnike ili u kraćim vegetacijskim sezonama.
Odabir metode ovisi o vašem iskustvu, vremenu koje imate na raspolaganju te vrsti povrća koje želite uzgajati.
STIHL profesionalni savjet
Ako vam je cilj samodostatnost u uzgoju povrća, preporučuje se planirati oko 40 četvornih metara vrtne površine po osobi u kućanstvu. S takvom površinom, vjerojatno nećete trebati kupovati dodatno povrće ili začinsko bilje – vaš vlastiti urod trebao bi biti dovoljan.
Stvaranje povrtnjaka: Ideje za povrće
Svako povrće ima svoje zahtjeve. Pripremili smo za vas savjete i ideje za uređenje vašeg povrtnjaka – za uspješan uzgoj povrća.
Uzgoj povrća: vrijeme sadnje i berbe
Općenito, povrće koje privlači slične štetnike ili međusobno konkurira za hranjive tvari ne treba saditi zajedno. Na primjer, krumpir, rajčica i mrkva nisu dobra kombinacija u istoj gredici i preporučuje se određeni razmak među njima. Slično tome, paprika, krumpir i grašak također nisu osobito kompatibilni. Također, luk i kopar se ne slažu dobro i bolje ih je saditi odvojeno.
| ime | Razmak redova cm | Razmak sadnje cm | Vrijeme sjetve ili sadnje | Vrijeme žetve/branja |
|---|---|---|---|---|
| Karfiol | 40 | 40-50 | Travanj/april do kolovoza/augusta | Od kolovoza/augusta do rujna/septembra |
| brokula | 40 | 50 | Sijati u travnju/aprilu; Saditi od travnja/aprila do svibnja/maja. | Od lipnja/juna do listopada/oktobra |
| Grmoliki grah | 60 | 5 do 10 | Sijati od svibnja/maja do srpnja/jula | Od srpanj/maja do listopada/oktobra |
| Mladi krumpir | 60 | 40 | Saditi sjemenski krumpir od travnja/aprila | Od lipnja/juna do kolovoza/augusta |
| Salata | 30 | 25 do 30 | Sijati od ožujka/marta do srpnja/jula; Biljke od travnja/aprila do kolovoza/augusta | Od svibnja/maja do listopada/oktobra |
| Listovi salate | 30 | 15 do 20 | Sijati od travnja/aprila do kolovoza/augusta | Od lipnja/juna do listopada/oktobra |
| Blitva | 20 | 30 | Sijati od ožujka/marta do lipnja/juna; Biljke od travnja/aprila do lipnja/juna | Od lipnja/juna do kolovoza/augusta |
| Mrkva | 20 | 3 do 6 | Sijati od kraja ožujka/marta do srpnja/maja | Od svibnja/maja do listopada/oktobra |
| Poriluk | 30 | 15 | Travanj/april | Od kolovoza/augusta do prosinca/decembra |
| Rotkvica | 20 | 10 do 15 | Sijati od ožujka/marta do kolovoza/augusta | Od travanja/aprila do listopada/oktobra |
| Crveni kupus | 50 | 50 | Sijati u travnju/aprilu; Biljke u svibnju/maju | Od srpnja/jula do listopada/oktobra |
| Rajčice | 60 | 50 | Sijati u zatvorenom prostoru od veljače/februara; Biljke od svibnja/maja do lipnja/juna | Od srpnja/jula do listopada/oktobra |
| Luk | 25 | 10 | Saditi krajem ožujka/marta ili travnja/aprila | Od kolovoza/augusta do rujna/septembra |
Općenito, povrće koje privlači slične štetnike ili međusobno konkurira za hranjive tvari ne treba saditi zajedno. Na primjer, krumpir, rajčica i mrkva nisu dobra kombinacija u istoj gredici i preporučuje se određeni razmak među njima. Slično tome, paprika, krumpir i grašak također nisu osobito kompatibilni. Također, luk i kopar se ne slažu dobro i bolje ih je saditi odvojeno.
U većini slučajeva, povrće iz različitih biljnih porodica dobro se slaže u vrtu. Takva kombinacija pomaže u odvraćanju štetnika i sprječavanju širenja gljivičnih bolesti. Dobri susjedi u vrtu ne natječu se za iste hranjive tvari. Na primjer, mrkva se dobro slaže s lukom, porilukom i graškom, dok krumpir dobro uspijeva uz kupus ili špinat. Cikla i kupus također su dobar par u istoj gredici.
| Biljka | Savjeti | Odgovara saditi uz | Ne odgovara saditi sa |
|---|---|---|---|
| Brokula | Potrebna je redovito i obilno zalijevanje | Grah, grašak, krumpir, zelena salata, celer, rajčice | Češnjak, luk, jagode |
| Krumpir | Rani krumpir donosi urod rano u godini | Kupus, keleraba, špinat | Rajčice, bundeva, celer |
| Blitva | Berite samo vanjske listove | Rotkvice, mrkva, kupus | Špinat, cikla |
| Mrkva | Brati unutar 8 tjedana/sedmica | Luk, poriluk, rotkvice, grašak | Cikla, mladi krumpir |
| Paprika | Uzgajati u zatvorenom prostoru i saditi na otvorenom sunčanom mjestu | Peršin, celer, bosiljak, poriluk | Krastavci, krumpir, grašak |
| Cikla | Brati od rujna/septembra | Luk, matovilac, kupus | Špinat |
| Rajčica | Često se osjeća ugodnije u stakleniku nego u otvorenoj gredici | Grašak | Krumpir |
| Tikvica | Treba puno vode i topline | Zelena salata, mrkva, cikla, rotkvica, celer, luk | Rajčica, krastavac, krumpir, rotkvica |
| Luk | Brati samo kada listovi postanu žuti i suhi | Kopar, zelena salata, mrkva, cikla, jagode | Grašak, kupus |
VIŠE SAVJETA ZA POVRTNJAK
Kako biste mogli dugo uživati u plodovima svog povrtnjaka, sastavili smo nekoliko savjeta. Oni će vam pomoći da tlo u gredici ostane zdravo i plodno tokom cijele sezone.
Zeleni savjet
U povrtnjaku je važno pridržavati se plodoreda i koristiti miješane kulture, po mogućnosti uz pomoć tablica za planiranje sadnje. Svake godine mijenjajte vrste biljaka koje uzgajate na određenim gredicama. Također, izbjegavajte sadnju biljaka iz iste porodice jednu pokraj druge kako biste spriječili širenje štetnika i bolesti.
Plodored unutar sezone:
Izbjegavajte sadnju povrća iz iste biljne porodice jedno za drugim u istoj gredicu, čak i kada je riječ o zelenom gnojivu.
Plodored iz godine u godinu (s više gredica):
Tokom godina, gredice rotiraju između teških, srednjih i lakih hranilica te zelenog gnojiva.
Nakon teških hranilica poput krumpira, gredica bi sljedeće godine trebala "odmoriti" ili primiti manje zahtjevne kulture. Krumpir i slične biljke tada se sele na gredicu gdje su prethodno rasle srednje hranilice poput mrkve ili salate.
Biljke s malim potrebama za hranjivima, poput rotkvica, premještaju se na gredicu koja je prethodne godine bila zasijana zelenim gnojivom.
Biljke za zeleno gnojivo
Ako želite dugoročno održati svoj povrtnjak zdravim, povremeno mu treba omogućiti odmor. Biljke za zeleno gnojivo hrane tlo i obogaćuju ga vrijednim hranjivim tvarima. Vrste poput djeteline ili lupine posebno su prikladne za tu svrhu. Možete ih posijati u jesen, ostaviti da rastu preko zime, a u proljeće ih pokositi i umiješati u tlo. Na taj način poboljšavate plodnost tla i omogućujete bogatije prinose tijekom sezone. Ako gredica iz bilo kojeg razloga ostane prazna, zeleno gnojivo također može poslužiti kao privremeno i korisno rješenje.
Naš savjet za sadnju luka
Suhe lukovice mogu nabubriti zbog vlage u tlu i izgurati se na površinu. Zato se često dogodi da ih već sljedećeg dana pronađete izvan zemlje. Kako biste to spriječili, preporučuje se da lukovice prije sadnje preko noći namočite u mlaku vodu. Time se smanjuje rizik da ih tlo nakon sadnje izbaci na površinu. Luk treba saditi plitko – dovoljno duboko da je vrh s bazom izdanka još uvijek vidljiv iznad tla. Na kraju dodajte tanki sloj zemlje kako ptice, poput kosova, ne bi izvlačile lukovice iz tla.
Zimsko povrće
I tokom hladnijih mjeseci možete aktivno koristiti svoj povrtnjak – on ne mora zimi mirovati. Zimsko povrće, poput raznih vrsta kupusa ili matovilca, odlično je za kasnu berbu i omogućuje svježe uroda i zimi. U našem vodiču saznat ćete i kako pravilno pripremiti gredice za zimski period.
Njega i zalijevanje
Redovitim grabljanjem poboljšava se struktura tla i smanjuje isparavanje vlage, što znači da ćete morati rjeđe zalijevati. Pravilo je jednostavno: bolje je zalijevati rjeđe, ali obilnije, nego često i s malo vode. Kišnica je idealan izbor za zalijevanje povrtnjaka.
Također se preporučuje da se svaka treća godina barem jedna gredica ostavi nezasijana, kako bi se tlo moglo regenerirati. Ako je tlo stalno opterećeno usjevima, s vremenom se iscrpljuje i gubi kvalitetu.