Vrt zimi

VRT ZIMI: PRIPREMA, RADOVI U VRTU I PREPORUKE

Početkom zime vrt polako ide u stanje mirovanja, u zasluženu zimsku pauzu. Međutim, to ne znači da i vrt ne treba pripremiti za zimu. I prije prvog mraza biljke u posudama potrebno je premjestiti u toplije prostorije. Zimsko povrće ili trajnice sigurne su od smrzavanja pod snijegom - odnosno mraza pod vedrim nebom. Čak i zimzelene biljke poput bambusa, lovor višnje ili tuje nemaju ništa protiv snježnog pokrivača. Ipak, biljke mogu klonuti pod vlažnim i teškim slojem snijega, stoga redovito stresajte snijeg te čuvajte ribnjake i staklenike od snježnih i ledenih pokrivača.

Preporučujemo da alate i opremu koja se neće koristiti tijekom zimskih mjeseci skladištite u suhim i čistim prostorijama. Uređaje koje ste tijekom godine koristili najprije pregledajte i obavite manji servis (robotsku kosilicu, motornu pilu i škare za živicu) te ih očistite prije skladištenja.

PRIRODNA IZOLACIJA: JESENSKO LIŠĆE

Naš savjet za zimu: Jesensko lišće idealan je tanki pokrov za cvjetne gredice i tlo ispod grmlja. Opalo lišće na taj način štiti tlo od hladnoće i mraza, a najviše koristi od zaštitnog sloja imaju osjetljive i mlade biljke. Pokrov od lišća možete postaviti i do 5 centimetara visine ispod grmlja, a kako ga vjetar ne bi otpuhao pospite lišće zemljom. Zimzelene biljke otporne na mraz, poput timijana ili lavande mogu se dodatno zaštiti granama smreke - time se štiti tlo i stabiljku od isparavanja i isušivanja. Kod ruža je mjesto cjepljenja u blizini tla, a kako je upravo to područje najugoroženije zbog mraza, ispod stabljike dodatno nasipajte zemlju ili mjesto obložite granama smreke ili sijena.

UKLONITE OPALO LIŠĆE S TRAVNJAKA

Travnjak zimi teško može disati ukoliko ga ne čistimo od opalog lišća. Umjesto grabljanja, radije ga pokosite. Mješavina pokošene trave i lišća može poslužiti kao smjesa za kompost. Pri tom budite oprezni! Listovi hrasta sadrže puno taninske kiseline i teško se razgrađuju, ali su prikladni za neke cvjetne grmove poput rododendrona.

Jesensko opalo lišće možete gomilati na tlo oko cjetnih gredica i ispod grmlja ili ih jednostavnije otpušite s puhačem na jednu gomilu. Listovi će do proljeća istrunuti, a ono što ostane može se iskoristiti za kompost.

Povrće ubrano i uskladišteno u jesen treba redovito pregledavati. Trule ili plijesnive komade uklonite odmah, i to prije no što se gljivice prošire na ostatak povrća. Isto vrijedi i za povrće ubrano zimi. Ako pohranjeno povrće s vremena na vrijeme prekrijete s malo pijeska, ono će ostati lijepo i hrskavo sve do proljeća.

Za sve ostale vrtlarske radove zimi, slijedite naše preporuke kojima ćete vrt učiniti otpornim i zaštićenim od zimskih uvjeta

VRT U PROSINCU/DECEMBRU

Sve dok nije prehladno i nema mraza, robusne biljke u posudama poput oleandra ili ljiljana mogu ostati na otvorenom. Odgodite premještanje u zatvorene prostore što je dulje moguće, jer seoba u tople zatvorene prostorije često predstavlja stres za biljke. Mediteransko bilje može bez problema podnijeti temperature od 0 Celzijevih stupnjeva, robusni oleandri ili masline podnose čak i temperature do -4 °C. Biljke preživljavaju prve mrazeve ako ih omotate u staru plahtu ili foliju s mjehurićima zraka te ako ih premjestite tik uz kuću. Nakon prvih mrazeva obično ponovo zatopli, ponekad tako ostane i do prosinca/decembra. To vrijeme možete iskoristiti, ali uvijek pratite vremensku prognozu. Ukoliko dođe do ponovnog mraza ili trajnog smrzavanja, odmah ih preselite u zatvorene prostore.

Ostale aktivnosti u prosincu/decembru odnose se na biljke, tj. cvijeće poput ruža. Ružine gredice treba pokriti zemljom ili malčem od kore. Četinjače, grmlje, bambus, lovor višnje i druge autohtone drvenaste biljke otporne su na zimu, ali ukoliko su u posudama potrebna im je toplinska zaštita. Zaštitite biljke od isušivanja, a korijensku grudu od stalnog smrzavanja i odmrzavanja. Posude s cvijećem postavite na stiropor omotan jutom ili folijom. Ne zaboravite zalijevati u dane bez mraza. Naime, zimzelene biljke i zimi gube vodu, a tlo ih tijekom mraza ne opskrblje vodom.

Izbjegavajte radikalno rezanje i orezivanje uvenulih višegodišnjih stabljika u jesen. Iako se zimi često savijaju i na taj način tvore labavi zaštitni pokrov iznad tla, one mnogim kukcima osiguravaju prikladno sklonište. Izuzetak su dnevni ljiljani, astre, hoste ili vrkuta ili gospin plašt, čije mekano lišće lako trune. Sada ih odrežite visoko iznad zemlje.

Popularna pampas trava također jako pati od zimske vlage. Savijte njene dugačke listove i svežite ih u snop. Tako će središnji dio biljke ostati zaštićen od zimske vlage.

Vrt zimi ne znači vrt bez uroda. Poriluk, kupus i mnoge druge vrste povrća podnose mraz i pružaju nam potrebne vitamine čak i zimi. Neke sorte poput špinata ili matovilca biti će vam zahvalne ako ih zaštitite toplinskom zaštitom kod temperatura koje prelaze 0 Celzijevih stupnjeva. Druge sorte poput prokulice ili poriluka zimuju u gredici u koju su posijane u jesen. Čak i ako poriluk u gredici ostane svjež, možete pospješiti urod tako što ćete poriluk presaditi u posude ili korita i smjestiti ih uz kuću. U zimske dane bez mraza iskopajte stabiljku zajedno s korijenovom grudom i stavite ju u vodopropusno korito ili veliku posudu napunjenu zemljom. Postavite ju uza zid kuće i mini gredica je odmah iza ugla, zaštićena od mraza.

NJEGA STABLA VOĆKE ZIMI

Stablu voćke zimi prijete opasnosti od oštećenja donjeg dijela debla zbog temperaturnih razlika. Ova ispucala područja često napadaju bolesti poput gljivica.

Lišće ispod stabala trebalo bi ukloniti najkasnije do prosinca/decembra, kao i osušene plodove voća koji ostanu na granama. Gljivice i mnogi drugi sitni štetnici prezimljuju u lišću i osušenim plodovima te se sljedeće proljeće mogu ponovo razviti i proširiti. Odstranite osušene plodove sa grana te ih odložite u kućni otpad ili bio otpad, ali nikako u kompostnu hrpu, jer će se gljivice razmnožiti u kompostu i uništiti sve što ste vrijedno slagali u hrpu za kompostiranje. Isto vrijedi za opalo lišće i opale voćke, kao i ostatke uroda u povrtnjaku. Uklanjanje svega što predstavlja opasnost od daljnjeg širenja bolesti ili gljivica dobra je preventiva u okviru mjera zaštite usjeva.

VRT U SIJEČNJU/JANUARU

U ovom mjesecu vrt miruje. Snijeg i mraz mogu određenim biljkama uzrokovati probleme. S biljaka uklonite hrpe snijega. Zimzelene biljke i one s finim, razgranatim izdancima nude snijegu idealnu potpornu površinu i time su posebno ugrožene.

Naš savjet: Prije rezidbe sve izbojke zavežite užetom, na taj način lakše ćete zbrinuti odrezani snop negoli granu po granu.

Prošlogodišnji izdanci debljine olovke mogu se u većini slučajeva koristiti kao reznice za razmnožavanje. Svaka bi trebala biti otprilike iste duljine kao vrtne škare, s pupoljkom na vrhu i na dnu. Svježe izrezane reznice stavite pojedinačno u pijesak ili lagano vrtno tlo, u polusjenovitu gredicu. Svakako obratite pažnju na smjer rasta, jer naopako okrenuti izbojci neće rasti. Ako niknu novi izbojci, ukorjenjivanje je bilo uspješno.

VRT ZIMI: NJEGA RIBNJAKA

Izbojci rogoza i mnogih drugih močvarnih biljaka umiru u jesen i potpuno se režu najkasnije u proljeće, prije pojave novih izdanaka. Budući da obično rastu relativno daleko od obale, rezanje nije ni tako jednostavno.

Zimi s podvodnih biljaka svakako ukonite snježni pokrivač kako biste biljkama osigurali potrebnu svjetlost. Za to upotrijebite metlu ili puhač. Iako ribama treba izmjena plinova čak i zimi, nemojte raditi rupu u ledu. To može naštetiti ribama i drugim životinjama. Postoje posebni preparati koji sprječavaju smrzavanje, ili koristite lonac i napunite ga vrućom vodom dok se led ispod njega ne otopi. Alternativno, postoje i pumpe za ribnjak koje preuzimaju izmjenu plina.

VRT U VELJAČI/FEBRUARU

Veljača donosi iščekivanje proljeća. Vrtlarski radovi sada uključuju njegu stabala voćaka. Dobar je trenutak za uklanjanje oboljelog ili mrtvog lišća s božićnih ruža i čišćenje gredica. Biljke se u veljači uglavnom spremaju za proljeće.

SADNICE I RANI KROMPIR

Rajčice i druge biljke s dužim vremenom klijanja mogu se sijati u zatvorenim prostorima već u veljači/februaru. Svijetlo mjesto ili umjetno svjetlo daju mladim biljkama neophodan poticaj za rast. Kad sredinom svibnja/maja dođe vrijeme za presadnju u staklenike ili gredice, to će već biti jake sadnice.

Ukoliko nađete staro sjeme, možete provjeriti je li još uvijek prikladno za sjetvu. Jednostavno pospijte sjeme na vlažnu kuhinjsku krpu i pričekajte da proklija. Ako se ništa ne dogodi ili proklija manje od polovice sjemena, ono više nije za upotrebu. Ako pak nikne, ostatak sjemenskog materijala može se posijati već od veljače/februara.

Prednost: Takav prethodno proklijani rani krumpir izrasta u jake biljke koje se mogu nositi s nižim temperaturama tla nakon sadnje u travnju/aprilu, a prinos je i do 20 posto veći nego kod gomolja koji se sade izravno u zemlju. Sjemenski krumpir ima inhibiciju klijanja koja se može spriječiti djelovanjem topline: Stavite krumpir do pola u kutije za jaja ispunjene zemljom za sadnju i držite ga na temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva. Ako se formiraju tamnozeleni pupoljci, krumpiru je potrebno puno svjetla, ali i niže temperature do oko 10 Celzijevih stupnjeva, inače će izbojci biti dugi i vrlo tanki. Ako su izbojci dugi dobra tri centimetra, gomolji bi trebali još hladnije uvjete kako bi otvrdnuli za sadnju u travnju/aprilu. Nakon klijanja u veljači/februaru, trebat će još 6 do 8 tjedana prije sadnje.

OREZIVANJE STABALA VOĆAKA

Ako su stabla bez lišća, idealno je vrijeme za prorijeđivanje krošnje. To je puno lakše učiniti zimi kada su grane bez listova. Orezivanje se preporučuje u kasnu zimu, ali ga treba obaviti u razdoblju bez mraza. Orezana mjesta su osjetljiva na mraz i u protivnom se mogu oštetiti. Voćke orezujte u veljači/februaru u dane bez mraza, tako će vas u proljeće razveseliti zdravi i mladi izdanci. To će biti još uspješnije ako su stabla optimalno pohranila rezerve u prethodnoj godini. Ljeti zato samo prorijedite krošnje. Više o ovoj temi pročitajte u našem detaljnom vodiču za pravilno orezivanje voćaka.